JESTE LI ZNALI...

Jeste li znali?


Hrvatski nacionalni cvijet je hrvatska perunika (Iris croatica).



Vrstu su prvi put opisali Ivo i Marija Horvat 1962. godine. Njezina su najpoznatija nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko zagorje.
Naziv "perunika" dolazi od Peruna, staroslavenskog boga groma, odnosno njegove žene Perunike, božice neba. Prema mitologiji perunika raste na mjestu gdje je Perunova munja pogodila plodno tlo, te ondje gdje je duga dodirnula zemlju. Godine 2000. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proglasila je ovu peruniku hrvatskim nacionalnim cvijetom.



Hrvatska je zemlja velikog biljnog bogatstva

Broj vrsta viših biljaka u Hrvatskoj iznosi približno 4300. Ukoliko se u obzir uzme i površina naše zemlje, ispada da je Hrvatska po zastupljenosti biljnih vrsta po jedinici površine na trećem mjestu u Europi (prema podacima Državne uprave za zaštitu okoliša iz 1999.).



Hrvatski klinčić (Dianthus croaticus)



Uz peruniku postoji još jedna poznata cvjećarska vrsta koja među svojim predstavnicima ima rođaka iz Hrvatske. Radi se o samonikloj vrsti karanfila koja se može naći u Žumberačkom gorju i na još nekim lokacijama u našoj zemlji, a naziva se hrvatskim karanfilom (hrvatskim klinčićem) ili, na latinskom, Dianthus croaticus.



Vjenčani buket i tradicija bacanja preko ramena.



Tradicija bacanja vjenčanog buketa potječe još iz stare Grčke. Prvotno se u vjenčane bukete, tada još jednostavne svežnjeve, stavljalo aromatično bilje, češnjak i razne žitarice. Na taj su način tadašnje mladenke tjerale zle duhove. Kada bi mlada napokon dospjela u sigurnost naručja svog izabranika, zaštita koju joj je pružao buket više joj nije bila potrebne. Kako bi prenijela sreću i zaštitu na druge, bacala bi buket svojim pratiljama.



Orhideje




Orhideje (porodica Orhidaceae) jedna su od najvećih i najraznovrsnijih biljnih porodica. Sadrži 800 opisanih biljnih rodova i između 25.000 i 30.000 biljnih vrsta. Orhideje se vrlo lako međusobno križaju pa tom broju treba dodati i oko 100.000 uzgojenih kultivara. U cvjećarstvu se najčešće koriste orhideje Cymbidium, Dendrobium i Phalaenopsis.



Biljke "prirodni pročišćivači zraka" u zatvorenim prostorijama

Razne lončanice i ukrasno bilje sastavni su dio naših domova, ureda i ostalih prostorija. Zbog raznolikosti svojih boja i oblika uklapaju se gotovo u svaki dekor. Međutim uz ljepotu koju pružaju, biljke su i vrijedno oružje protiv onečišćenja zraka u zatvorenim prostorijama. Naime, one apsorbiraju škodljive kemikalije i poboljšavaju kvalitetu zraka čineći tako okruženje ugodnijim za život i rad.
Od škodljivih kemikalija koje su najčešće prisutne u svakom domu izdvajaju se formaldehid, benzen, trikloretilen i ugljični monoksid. Iako dolaze u malim koncentracijama, mogu prouzročiti mnoge zdravstvene probleme.
Npr. formaldehid (izvori formaldehida u kućanstvima su proizvodi od prešanog drva, papira, tepisi i dim cigareta) nadražuje sluznicu, može uzrokovati glavobolju i alergijski dermatitis. Također ga se sumnjiči kao uzročnika rijetkog oblika raka pluća. Njemački su znanstvenici dokazali da biljke razgrađuju formaldehid i ugrađuju ga u organske spojeve koje koriste za svoj rast i razvoj pri čemu se smanjuje njegova koncentracija u zraku.
Posebno se učinkovitim "prirodnim pročišćivačima zraka" u zatvorenim prostorijama smatraju
bršljan (Hedera helix)
klorofitum (Chlorophytum comosum)
zlatni puzavac (Epipiremnum aureum)
spatifilum (Spathiphyllum)
aglaonema (Aglaonema modestum)
sobna palma (Chamaedorea sefritzii)
sansevierija (Sansevieria trifasciata)
neki filodendroni
(Philodendron scandens 'Oxycardium',
Philodendron selloum, Philodendron domesticum)
neki zmajevci
(Dracaena marginata, Dracaena fragrans 'Massangeana',
Dracaena deremensis 'Janet Craig',
Dracaena deremensis 'Warneckii')
sitnolisni fikus (Ficus benjamina)
Od cvatućih vrsta vrlo su efikasni u uklanjanju štetnih tvari (osobito benzena) gerber i krizantema.



Cvijeće i secesija



Cvijeće i općenito flora kao izvorište motiva odigrali su vrlo značajnu ulogu u umjetničkom izrazu jednog od «najvrckastijih» razdoblja u umjetnosti nazvanog Art noveau. Art nouveau, kod nas poznatiji kao secesija, uobičajen je naziv za više skupina umjetnika koji su u raznim zemljama na prijelazu iz 19. u 20. st. (1894-1914) istupili kao protuteža konzervativnim umjetničkim grupacijama.
Izrazito dekorativna obilježja, isticanje vrijednosti vijugavih i valovitih linija cvjetnog, biljnog ili geometrijskog podrijetla odlike su ovog stila.
Stil se posebno manifestirao u arhitekturi, uređenju interijera, proizvodnji namještaja, tekstilnom dizajnu, proizvodnji raznih potrepština i umjetničkih predmeta. Jedan od simbola tog vremena jest i vlak Orient-Express, poznato mjesto radnje romana Agathe Christie, «Ubojstvo u Orient-Expressu».
preuzeto
_________________
volim,ljepotu,dobrot,mir,radost i srecu