Clematis *****

Ova je biljka u našim krajevima poznata još pod nazivima pavitina i pavenka.
Spada u porodicu Ranunculaceae.

U ovaj rod ubraja se više od 200 vrsta trajnozelenih ili listopadnih, uglavnom poludrvenastih do drvenastih lisnatih povijuša, grmastih penjačica, polugrmova i ponekad travi nalik trajnica s drvenastom osnovom koje nalazimo širom cijelog svijeta. Danas se uzgaja više od 400 uglavnom velikocvjetnih kultivara. Vrste klematisa su vrlo raznolike te se razlikuju, kako po samom izgledu biljke, tako i po izgledu listova i cvjetova. Listovi su nasuprotni, ponekad naizmjenični, prekriveni dlačicama ili goli, jednostavni ili sastavljeni, s cjelovitim ili nepravilno urezanim rubom. Vrste koje se penju hvataju se za potpornu strukturu svojim lisnim peteljkama. Cvjetovi su većinom dvospolni, rijetko jednospolni. Cvatu pojedinačno ili su skupljeni u cvasti. Imaju 4 - 10 lapova (često ih smatraju laticama) koji jako variraju u obliku i veličini. Mogu biti zdjeličastog, zvjezdastog, zvonolikog, cjevastog ili oblika cvijeta tulipana, jednostruki ili dupli, veličine od 1 - 2 cm kod travi nalik i ranocvatućih vrsta pa do 20 cm u promjeru kod velikocvjetnih kultivara. Uzgaja se zbog svoje obilne i dugotrajne cvatnje nakon koje se često javljaju vrlo dekorativne sjemenke koje imaju dugačke dlakave nastavke. Neki, kao C. Recta imaju mirisne cvjetove. Penjačice se upotrebljavaju za prekrivanje zidova, stupova, sjenica ili pergola. Vrste nalik travi sade se na gredice s raznovrsnim trajnicama.

Zbog lakšeg snalaženja dijelimo ih u tri grupe:
1. Ranocvatuće vrste - donose cvjetove na granama koje su izrasle na biljci prethodne godine. Cvatu krajem zime ili rano u proljeće. Orezuju se odmah nakon cvatnje. Odstranjuju se sve suhe i oštećene grane i krate sve ostale kako bi se biljka svela na željenu veličinu koja odgovara prostoru na kojem raste. To će potaknuti rast novih izboja koji će cvasti iduće godine. U ovu grupu spadaju C. alpina, C. macropetala, C. montana i njihovi kultivari. Pogodni su za sadnju na hladnijim i izloženijim mjestima, a C. montana za prekrivanje velikih zidova ili drveta.

2. Velikocvjetni kultivari koji cvatu od kasnog proljeća do ranog ljeta - donose cvjetove na izdancima koji rastu na prošlogodišnjim granama, a sredinom i u kasno ljeto
C. “Bees Jubilee” (grupa 2)
C. “Mme E douard Andre” (grupa 3)
C. integrifolia (grupa 3)
na vrhovima ovogodišnjih izboja. Cvjetovi su jednostruki, dupli ili puni, većinom zdjeličastog oblika, 8 - 20 cm u promjeru. Orezuju se rano u proljeće, kada se odstranjuju sve suhe i oštećene grane, a ostale se odrežu do mjesta gdje su vidljivi jaki pupovi. Ovi pupovi će stvoriti osnovu za izboje koji će izrasti iduće godine i na čijim će postranim izbojcima biljka cvasti u kasno proljeće i rano ljeto. Cvjetovi se nakon cvatnje mogu odstraniti pa će mladi izboji ponovo cvasti kasnije u ljeto.

3. Kasnocvatući, velikocvjetni kultivari - cvatu na ovogodišnjim izdancima u ljeto i ranu jesen. Cvjetovi su jednostruki, obično zdjeličastog oblika, promjera 7 - 15 cm. U ovu grupu ubrajaju se travi nalik vrste i njihovi kultivari. Njihovi jednostruki cvjetovi zdjeličastog su oblika, promjera 1 - 2 cm ili zvonoliki veličine 1 - 4 cm. U rano proljeće odrežu se svi prošlogodišnji izboji do prvog para jakih pupova, 15 - 20 cm iznad površine tla.

Uzgoj klematisa
Za rast klematisa potrebna je bogata humusna zemlja te sunčani ili polusjenoviti položaj. Korijen i baza biljke moraju biti u sjeni. U kasnu jesen treba ih malčirati vrtnim kompostom ili dobro prezrelim stajskim gnojem, izbjegavajući neposredan dodir sa stabljikom. Pri sadnji korjenova bala mora biti 8 cm ispod površine tla, kako bi smanjili rizik od venuća, čemu je biljka sklona ukoliko je baza biljke izložena suncu i tako potakli tjeranje novih izboja. Penjačicama treba osigurati jaku potporu uz koju biljku treba privezati, dok se sama ne počne hvatati za nju. Travi nalik vrste poduprite rašljastom granom.
preuzeto