GOLUBARSTVO

Malo vas je čulo da u Prelogu imamo Golubare, nekoliko uzgajivaca koji se prvenstveno bave tom zanimacijom. Ovdje sam izdvojio covjeka koji se duze vrijeme bavi ovim hobijem. To je gospodin Miljenko Čižmešija
* Iznosim kratki elaborat o svemu tome:


STARINSKI GUŠAN:
Porijeklo
Porijeklo ovog goluba je prilična nepoznanica. Pretpostavlja se da je ovaj golub nastao križanjem starih srednjoeuropskih gušanova sa domaćim gaćanima i golubovima uličarima. U prilog toj tezi govori i činjenica da je ta rasa golubova oduvijek u narodu poznata kao starinski gušan. Starinski gušan je ujedno prva i jedina hrvatska rasa gušanova. Na žalost, starinski gušan kao rasa nikad nije bio standardiziran, a dolaskom velikog engleskog gušana i urbanizacijom naših sela ubrzan je njegov nestanak. Starinski gušan se prvenstveno uzgajao na području sjeverozapadne hrvatske, a posebno na području međimurja. Još tijekom 70-tih godina dvadesetog stoljeća, samo na području Preloga uzgajalo se prema procjenama nekadašnjih uzgajivača od sedamsto do tisuću komada golubova ove rase. Ujedno je to bila i najzastupljenija rasa autohtonih golubova u međimurju. Definitivnim nestankom rase smatra se vrermensko razdoblje od 1980.do 1987 godine kada je na području međimurja izgrađena HE-Dubrava. Naime, tada je pod vodom završio ogroman kompleks šuma, što je rezultiralo povlačenje grabežljivaca u naseljena mjesta i istrebljivanjem ove rase golubova, a prvenstveno zbog toga što su se uzgajali na starinski način u kučicama pod krovom. Jedan od posljednjih uzgajivača ove rase golubova bio je i gospodin Čižmešija Miljenko koji je i pokrenuo čitav projekt ponovnog povratka starinskog gušana kao gospodara našeg neba. Sam projekt kreće sa područja grada Preloga uz svesrdnu pomoć i podršku pokojnog Mirić Stjepana – Pištija i još nekolicine lokalnih uzgajivača golubova. Od golubova koji su pronađeni na terenu, te uz jednokratno ubacivanje norvičkog gušana te međimurske lastavice kreće ponovni uzgoj rase.

Karakteristike
Ovaj golub spada među gušanove srednje veličine. Odličan je letač, a let mu je kružnog tipa. Obično leti ujutro i navečer, te u rasponu od dva do tri dvorišta širine. Jedna od osnovnih karakteristika je i apsulutna samostalnost ovog goluba. To znači da je ovaj golub sam sposoban izraditi gnijezdo i podići mlade. To je ujedno i uvjet uzgoja – bez dadilja – apsulutna samostalnost. Kod izrade boksova preporučuju se dimenzije 70x50x40 cm. U takvim boksovima se lako mogu pariti, a da ne budu smetani od drugih golubova, što ujedno omogućuje i veću oplođenost jaja. Starinski gušanovi bez problema godišnje izlegu i othrane 4 – 6 pari mladih. Osim dobrog leta jedno od obilježja ovog goluba je i intenzivno pucanje krilima pri svakom, pa i najmanjem letu. Posebnu pažnju kod selekcije obratiti na golubove koji rano počinju napuhavati gušu. Takvi idu u daljnji uzgoj i takvi će osigurati kvalitetu i stabilnost rase. Ovo je idealan golub za ljude koji nemaju previše vremena za bavljenje golubovima, a ljubitelji su gušanova, jer će starinski gušan ako mu se osiguraju osnovni uvjeti za život sam obaviti čitav ciklus od početka parenja do osamostaljenja mladunaca. Dakle, još jedanput naglašavam – uvjet uzgoja starinskog gušana je apsulutna samostalnost.

Opći izgled
Starinski gušan je golub srednje veličine sa lijepom, velikom i okruglom gušom. Golub je prilično širok u ramenima i ne spušta se klinasto prema repu. Leđa su široka, jaka i NE lome se. Rep je srednje dužine i nešto uži od ramena. Špicavi rep ne dolazi u obzir. Krila su čvrsta i dobro priljubljena uz tijelo. Letna pera pravilno izlaze iz krila i ne boraju se, te su 2 – 3 cm kraća od vrha repa i ne križaju se. Noge su dugačke od 15 – 17 cm. U koljenima su lagano povijene te dosta široko postavljene. Noge moraju biti dobro obučene i pri tom se moraju dobro isticati butine. Pera na prstima ne smiju biti duža od 4 cm; a to je ujedno i posljednja granica. Prsa su lijepo zaobljena i široka bez naznake grudne kosti. Same noge kod ovog goluba nalaze se na polovici tijela. Zbog toga je kod starinskog gušana dozvoljena lagana ulegnutost leđa, a koja se posebno ističe kada golub ima napuhnutu gušu. To je ujedno i odlika rase. Idealna visina goluba je od 28 – 30 cm. Vrat je relativno dugačak i pun. Glava je srednje velika sa dobro ispupčenim čelom i širokim tjemenom. Kljun je srednje dug i s razmjerne jačine konstrukciji golubova. Boja kljuna mora biti u korelaciji sa bojom oka. Golub se uzgaja u svim osnovnim bojama, sa time da se u ovoj fazi uzgoja kod bijelih golubava dozvoljava i prošaranost.

Pogreške
Okrugla glava, tanak vrat, slaba ili kruškolika guša, uska prsa – grudna kost, uska ramena, leđni lom, predugačka leđa, špicat rep, uska ili sabljasta krila, križanje krila, ravna i bosa noga, te čarapasto obučena noga, krila duža od repa, uzak rep, ošto-klinasta leđa, pretanak i špicoliki kljun, rahlo perje, horizontalno tijelo.

DIMENZIJE:

DUŽINA TIJELA - 38 do 40 cm. ŠIRINA GLAVE - 25 mm.
RASPON KRILA - 73 do 75 cm. ŠIRINA LEĐA - 10 cm
DUŽINA GLAVE - 35 mm. ŠIRINA REPA - 6 cm
DUŽINA KLJUNA – 25 mm DUŽINA REPA - 15 cm
DUŽINA NOGE - 14 do 17 cm VISINA TIJELA – od 28 do 31 cm



Photo by Archer 2006.

IAKO NE ODLAZI NA NATJECANJA I NE POSJEĆUJE RAZNE IZLOŽBE GOLUBOVA
U DVORIŠTU GOSPODINA DRAGUTINA HORVATA IMALO SE ŠTO VIDJETI.
NEKOLIKO DESETAKA PRELIJEPIH I RENOMIRANIH PTICA PREMA KOJIMA
GAJI LJUBAV JOŠ OD DJETINSTVA I KAKO SAM KAŽE UZGAJA IH ISKLJUČIVO
I SAMO ZA SVOJU DUŠU.
U ČEHOVCU POSTOJI JOŠ NEKOLICINA UZGAJIVAČA GOLUBOVA KOJE
ĆEMO, NADAM SE USKORO PREDSTAVITI NA OVIM STRANICAMA.
LIJEP POZDRAV IZ ČEHOVCA